Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Nezaposlenost i inflacija". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

UNIVERZITET U NOVOM SADU

FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽINJERSKI MENADŽMENT

NEZAPOSLENOST I INFLACIJA

(SEMINARSKI RAD IZ MAKROEKONOMIJE)

Novi Sad, 2011.

SADRŽAJ:

UVOD…………………………………………………………………………………...3

NEZAPOSLENOST…………………………………………………………………….4

TEORIJSKE OSNOVE NEZAPOSLENOSTI………………………………………….5

VRSTE ILI OBLICI NEZAPOSLENOSTI……………………………………………..6

PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI…………………………………………….7

INFLACIJA…………………………………………………...…………………………8

VRSTE INFLACIJE…………………………………………………………………….9

IZVORI INFLACIJE…………………………………………………………………..10

ULOGA INFLACIJE U EKONOMIJI………………………………………………...11

POSLJEDICE INFLACIJE…………………………………………………………….12

ZAKLJUČAK………………………………………………………………………….13

LITERATURA…………………………………………………………………………14

UVOD

Uvijek aktuelni ekonomski problemi svake privrede su porast proizvodnje i zaposlenosti i tržišno-monetarna stabilnost. Adekvatan privredni sistem treba da efikasno otkloni sve uzroke koji mogu dovesti do recesije, nezaposlenosti i galopirajuće inflacije. U tom smislu od izuzetnog značaja je ponavanje osnovnih principa makroekonomske analize bez čega se ne mogu razumjeti privredna kretanja, pa ni adekvatno uticati na njih.

Stabilnost cijena, porast proizvodnje i zaposlenosti su problemi koji okupiraju čitav savremeni svijet. Rijetke su države koje ne potresaju visoka inflacija i velika nezaposlenost. Paralelno postojanje ova dva ozbiljna ekonomska problema izaziva i brojne teškoće u njihovom razrešavanju, jer na planu i teorije i prakse antiinflaciona i antirecesiona politika moraju biti na adekvatan način međusobno povezane i pravilno dozirane. Problemi zaposlenosti ne smiju se riješavati nezavisno od tržišno-monetarne stabilnosti i obrnuto, u uslovima akceleracijeinflacije, antiinflaciona politika mora da vodi računa i o svojim efektima na zaposlenost. Država ne može žrtvovati jedan cilj radi ostvarenja drugog, već je potrebno da se putem primjene adekvatnih mjera ekonomske politike konfliktnost ciljeva svede na minimum.

Dugo se smatralo da se inflacija može pojaviti samo u uslovima pune zaposlenosti, jer tada povećanje tražnje ne bi moglo da bude kompenzirano povećanom proizvodnjom zbog već maksimalnog iskorišćenja svih proizvodnih faktora. Očigledno je da se savremena makroekonomska analiza susreće sa pojavom da se inflacija ne javlja samo u uslovima pune zaposlenosti, već i u uslovima nedovoljnosg stepena zaposlenosti faktora proizvodnje. Savremena praksa pokazuje da postoji istovremeno i istosmjerno kretanje stope inflacije i nezaposlenosti.

Pred kreatorima ekonomske politike se postavlja dilema postizanju kog cilja dati prioritet. U svakom slučaju, ne može se a priori dati jedinstven odgovor šta je značajnije – postizanje visoke stope privrednog rasta i zaposlenosti ili stabilnost cijena. To zavisi od više faktora, pri čemu se ističu dva: dostignuti nivo privrednog razvoja i stepen upućenosti privrede na međunarodnu razmjenu.

NEZAPOSLENOST

Za ocjenu stepena razvijenosti privrede, pouzdan indikator je relativna zaposlenost. Svaka zemlja koja postigne punu zaposlenost stanovništva postaje privredno razvijena, stiče ekonomsku zrelost i sposobnost da se razvija po sopstvenim akumulativnim mogućnostima. U razvojnom putu nekada zaostalih zemalja može se numerički pratiti taj proces stopom zaposlenosti. Stopa pune zaposlenosti odgovara odnosu: broj aktivnog stanovništva / broj potencijalno aktivnog stanovništva = 1. Procenat zaposlenih u ukupnom stanovništvu se dobija kada se u odnos stave ukupan broj zaposlenih i ukupno stanovništvo. Stopa nezaposlenosti se može izračunavati kao odnos broja zaposlenih prema ukupnom broju zaposlenih i nezaposlenih ili samo prema broju zaposlenih. Po pravilu, određuje se tolerantna stopa nezaposlenosti na nivou od 1,5-6%, a svaki dalji procenat u izrazu ove stope pokazuje da problem nezaposlenosti postoji u manjoj ili većoj mjeri. Riječ je o tzv. prirodnoj stopi nezaposlenosti. Sa aspekta inflacije radi se o takvoj stopi nezaposlenosti koja u makroekonomiji nije generator inflacije. Sa aspekta oblika nezaposlenosti, prirodna stopa nezaposlenosti podrazumjeva da u privredi postoji strukturalna i frikciona nezaposlenost, ali ne i ciklična.

 

 

 

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------

www.maturski.org

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]